Virusne infekcije su brojne i posebno su česte u dečjem uzrastu. U poslednje vreme, na žalost, svedoci smo da virusnih infekcija nije pošteđen niko i da su sve češće i u odraslom dobu i kod hroničnih bolesnika.
Kod dece, ove infekcije imaju neke svoje specifičnosti, jer njihov imuni sistem još uvek nije mnogo kompromitovan. Naime, njihovi organizmi razvijaju visoku temperaturu koja je veoma važna reakcija organizma čiji je zadatak da preko veze Hsp90-α4-integrina stimuliše T limfocite i poboljša kontrolu infekcije od strane imunog sistema, odnosno da zaustavi dalje oštećenje ćelija. Povišena temperatura kod virusnih infekcija može trajati par dana i ne treba je snižavati.Važno je da dete unosi dovoljno tečnosti za to vreme.
Kod odraslih kod kojih je imuni sistem kompromitovan i već imaju razvijene hronične bolesti, ovaj put stimulacije imunog sistema neće moći da se aktivira jer zahteva mnogo više energije. Odrasli će zato najčešće razvijati ili temperaturu koja ne prelazi 38,5 stepeni Celzijusa udruženu sa bolovima u celom telu, ili će razviti kašalj i druge simptome upale bez povišene temperature.
Svaka virusna infekcija lečenjem može da krene u dva pravca kako bi simptomi nestali.
- Ukoliko se lečenjem podigne nivo energije i ne uništi se crevna flora koja je jedan od važnih izvora ukupne energije organizma, aktiviraju se efikasniji delovi imunog sistema, kratkotrajno se razvijaju intenzivniji simptomi i infekcija biva zaustavljena, a organizam oporavljen.
- Ukoliko se lečenjem spusti nivo energije, zbog energetskog deficita prestaje rad aktiviranog dela imunog sistema koji je počeo da stvara simptome i oni nestaju, a organizma ulazi u fazu reorganizacije i adaptacije na novonastale uslove snižene energije. Na ovaj način virusne infekcije “leče” antibiotici koji svojim baktericidnim dejstvom smanje količinu bakterija u crevima koje su jedan od važnih proizvođača energije u organizmu. Nestanak simptoma se često tumači kao oporavak, međutim, to je način stvaranja uslova za razvoj hroničnih bolesti jer se organizam adaptira na uslove rada sa sniženim enegetskim nivoom. Studije su pokazale, na primer, da je 85% osoba sa multiplom sklerozom imalo ponavljajuće cistitise koji su lečeni antibioticima. I šećerna bolest, ili dijabetes, često nastaje kao posledica nekontrolisane upotrebe antibiotika.
Zato kod lečenja virusnih infekcija treba biti oprezan, jer nestanak simptoma ne znači da je organizam oporavljen. Antibiotike treba koristiti samo kada je neophodno. Solinola kapi su najprirodnije rešenje za virusne infekcije i svojim dejstvom ne narušavaju energetski status organizma.